Otvorenje prve stazi leprini

Pasani petak oprta je prva i zasad jedina staza ljekoviteh biljak ke rastu pul nas, z naglaskon na našu leprinu. Vrtićari z dečjega vrtića Leprinac i školarci z područneš školi su uz pomoć učiteljic i odgajateljic otkantali par lepeh pjesmic, a neki su i recitirali.

Petak, 25.10. održano j’ otvorenje edukacijske stazi ljekoviteh biljak ke rastu na oven našen području.

Otvorenje staze su obogatili školarci i vrtićari z Leprinca ki su uz pomoć svojeh učiteljic Ljiljani Božičević, Tatjani Bonazza-Čekada i Sanji Albaneže otkantali i zrecitirali nekolio pjesmici od šumi, leprini, maruna…

Par besed su rekli Rajko Ukić ko voditelj celega projekta uređenja stazi i Mario Zaccaria – arheologa i predstavnika udrugi Dragodid. Veli broj Leprinčani ki su prišli na otvorenje pozdravil je i ravnatelj osnovne školi z Opatiji Fredi Glavan, Filip Starčević z Parka prirodi Učki i dečji gradonačelnik Vito Juričić.

Rajko Ukić je sporučil semi prisutnemi kako je ovo stara šetnica, odnosno stari putić ki vodi od crekvice svete Jeleni pul Tumpić do crekvice svete Mariji va Staren grade. To je samo jedan od pet puti ke je va plane uredit. Zahvaljujuć radnemi akcijami va kemi su sudjelovali ćlani mjesnega odbora, udrugi Dragodid, učenici z područne školi Leprinac i vrtićari, ali i svi drugi judi dobre voji ki su dobrovoljno prišli pomoć da se ova ideja ostvari. Jedan od bitneh cilji je i sačuvat leprinu ka je jedan od glavneh, ako ne i glavni simbol Leprinca.

Staza ka je oprta pred par dan je podeljena na deset kušćić, a saki će kušćić održavat jena grupa judi. Otvorenje same stazi je označilo rezanje grančice ku je prerezal dečji gradonačelnik Vito Juričić. Rendžeri z parka prirodi Učka su dece povedeli kako se trebe ponašat va šume i zibrali su tri „mića rendžera“ ka će pazit na ovu stazu, a to su školarci Izabela Zaletel, Luka Lade i Vito Juričić.

Vrtićari z dečjega vrtića Leprinac i školarci z područneš školi su uz pomoć učiteljic i odgajateljic otkantali par lepeh pjesmic, a neki su i recitirali.

Nakon šetnji po staze, posadilo se je nekoliko stabal, u sklopu akciji „Zasadi drvo, ne budi panj“. Ovoj se je akcije pridružila i osnovna škola z Opatiji i to z svojen projekton „Virtualna sadnja stabala“ koj je cilj promovirat donacije sadnic ka će uljepšat okoliš školi. Više slike pogledajte ovde.

Stari puti – suhozidna arhitektura Leprinca

Druženje uz edukativnu predavanje „Stari puti – suhozidna arhitektura Veprinca“ održano je va prostorijah Kulturnega društva Leprinac krajen trećega meseca. Mario Zaccaria z Udrugi „4 grada Dragodid“ prezentiral je značaj očuvanja suhozidi. Spomenuta udruga je osnovana 2007. leta, a sjedište udrugi je va Šapjanah. Udruga djeluje z ciljen očuvanja suhozidne baštini, a glavne aktivnosti su njoj organizacija i provođenje suhozidneh radionic. Također, proučavaju i istražuju suhozidi skupa z lokalnemi partneri, izvornemi nositelji umijeća delanja suhozida i z judi ki dobro poznaju lokalnu tradiciju. Udruga organizira čuda radionic z ciljen obnovi i očuvanja suhozidi, a njiha glavna radionica održava se va Petrebišću na Učke.

Prva takova radionica va Leprince bit će održana 8. i 9.6.2019. na zapušćenen pute zdola Frčićeveh. Obnavjat će se skalini i zrušeni zid pokle skalini, proti Korićevemi orehi. Sveh zainteresiraneh pozivamo da se prijave z mailon ili na neki od oveh broji telefona: 098/305-395, 091/885-2422, 095/22299-084.:

Na predavanju je bilo govora i od ideji da se Leprince stori edukativna staza ljekoviteh biljak, z posebnen naglaskon na leprinu, a staza bi kretala od Svete Jeleni i finjevala pul crekvice Svete Mariji va Staren grade. Ta je ideja samo jedan mići kušćić velega projekta „Revitalizacija grada Veprinca“, a začetnik projekta i same ideji je gospodin Rajko Ukić. Osnovna ideja i prvi korak je uredit pješačke staze po i oko Leprinca kako bi se privuklo čin više turisti, šetači i planinari. U sklopu njih posjetitelji bi mogli videt i z prve ruki doživet se lepote i čari našega posebnega kraja, upoznat se z povijesti Leprinca, navadit ke biljke tuda rastu, ke su od njih ljekovite, a ke zaštićene, na ki se način moru iskoristit i još čuda tega.

Kako je bilo na predavanju pod ložun, pogledajte na slikah…